Blues skala – građa, tonovi i osnovne vježbe na gitari
Kategorija
Blues skala jedna je od najprepoznatljivijih skala u gitarskoj muzici. Veoma je bliska mol pentatonskoj skali, ali sadrži jedan dodatni ton koji joj daje karakterističnu napetost i prepoznatljiv blues zvuk.
Za prvi primjer koristit ćemo A blues skalu, jer se prirodno nadovezuje na prethodno obrađenu A-mol pentatonsku skalu.
A blues skala na gitari
Pokreni reprodukciju i prati kretanje tonova na vratu gitare.
Ako je za odabranu poziciju dostupan provjeren prstored, uključi opciju Prstored kako bi umjesto naziva tonova vidio kojim prstom lijeve ruke treba odsvirati pojedini ton.
1 – kažiprst · 2 – srednji prst · 3 – prstenjak · 4 – mali prst
Tonovi A blues skale
A blues skala sastoji se od šest različitih tonova:
A – C – D – D♯ – E – G
Dodavanjem tona A u sljedećoj oktavi završavamo puni niz:
A – C – D – D♯ – E – G – A
Ako krenemo od A-mol pentatonske skale:
A – C – D – E – G
i dodamo ton:
D♯
dobijamo A blues skalu:
A – C – D – D♯ – E – G
U teorijskom zapisu ovaj dodatni ton često se zapisuje kao E♭, odnosno sniženi peti stepen ♭5. U našem generatoru, koji koristi povisilice u nazivima tonova, isti zvučni ton može biti prikazan kao D♯.
Intervalna formula blues skale
Intervalna formula molske blues skale je:
1 – ♭3 – 4 – ♭5 – 5 – ♭7
U A blues skali:
A = 1
C = ♭3
D = 4
D♯ / E♭ = ♭5
E = 5
G = ♭7
Upravo je dodatni ton ♭5 najprepoznatljivija razlika između mol pentatonske i blues skale.
Kako se gradi blues skala?
Najjednostavniji način za razumijevanje blues skale jeste da krenemo od mol pentatonske skale.
Mol pentatonska skala ima formulu:
1 – ♭3 – 4 – 5 – ♭7
Između četvrtog i petog stepena dodajemo:
♭5
Dobijamo:
1 – ♭3 – 4 – ♭5 – 5 – ♭7
U A-molu:
A – C – D – E – G
Dodavanjem tona D♯, odnosno E♭:
A – C – D – D♯ – E – G
dobijamo A blues skalu.
Šta je „blue note“?
Ton ♭5 često se naziva blue note.
U A blues skali to je:
E♭, odnosno enharmonski isti ton koji naš sistem prikazuje kao D♯.
Blue note stvara napetost. Ona obično ne djeluje kao ton na kojem se melodija dugo zadržava, nego kao ton kojim se povezuju drugi, stabilniji tonovi skale.
Na primjer:
D → D♯ → E
predstavlja karakteristično hromatsko kretanje:
4 → ♭5 → 5
Upravo taj prolaz jedan je od najprepoznatljivijih zvukova blues skale.
Blues skala i mol pentatonska skala
A-mol pentatonska:
A – C – D – E – G
A blues skala:
A – C – D – D♯ – E – G
Razlika je samo u jednom dodatnom tonu.
Ipak, taj jedan ton značajno mijenja mogućnosti za stvaranje fraza.
Zbog toga gitaristi često ne razmišljaju o blues skali kao potpuno odvojenom sistemu, nego kao o mol pentatonskoj skali kojoj je dodat blue note.
Osnovne vježbe
Cilj osnovnih vježbi je upoznati raspored svih šest tonova blues skale i razviti sigurno kretanje kroz poziciju.
Posebnu pažnju obrati na ton D♯ / E♭, odnosno ♭5, jer upravo on razlikuje ovu skalu od A-mol pentatonike.
Počni sporijim tempom i uključi Loop.
Vježba 1 – uzlazno i silazno
Skala se prvo svira od osnovnog tona A prema višem A:
A – C – D – D♯ – E – G – A
Zatim se vraća u suprotnom smjeru:
A – G – E – D♯ – D – C – A
Počni sa 60 BPM.
Obrati pažnju na hromatski dio skale:
D – D♯ – E
Ta tri tona nalaze se na međusobnoj udaljenosti od po jednog polustepena.
Vježba 2 – grupe od tri tona
U ovoj vježbi tonovi blues skale organizuju se u grupe od tri.
U A blues skali početak obrasca izgleda ovako:
A – C – D
C – D – D♯
D – D♯ – E
D♯ – E – G
Posebno obrati pažnju na grupe koje sadrže blue note. Njihov zvuk je napetiji od grupa sastavljenih samo od tonova mol pentatonske skale.
Vježba 3 – grupe od četiri tona
Sljedeća vježba koristi grupe od četiri uzastopna tona blues skale.
Početak obrasca:
A – C – D – D♯
C – D – D♯ – E
D – D♯ – E – G
Ova vježba razvija sigurnost u kretanju kroz dio skale u kojem se pojavljuje hromatski niz:
D – D♯ – E
Vježba 4 – preskakanje tonova
U ovoj vježbi preskačemo svaki drugi ton prema redoslijedu tonova unutar blues skale.
Primjeri:
A – D
C – D♯
D – E
D♯ – G
Kao i kod pentatonskih skala, ovdje izraz „preskakanje tonova“ preciznije opisuje vježbu od naziva „terce“, jer nastali intervali nisu uvijek iste vrste.
Kako pravilno vježbati?
Počni tempom na kojem možeš jasno odsvirati svaki ton.
Obrati pažnju na:
Prstored – koristi prikazani prstored kada je dostupan za odabranu poziciju.
Ritam – blue note treba ostati ritmički ravnopravna s ostalim tonovima tokom tehničke vježbe.
Čistoću tona – posebno obrati pažnju na hromatski niz od tri susjedna tona.
Osnovni ton – pokušaj čuti A kao tonalni centar.
Blue note – nauči prepoznati njen napeti zvuk u odnosu na ostale tonove skale.
Blue note nije ton koji moraš stalno svirati
Jedna od čestih grešaka početnika jeste pretjerano korištenje blue note samo zato što ona daje skali karakterističan zvuk.
Ton ♭5 najbolje djeluje kada ima funkciju.
Može se koristiti kao:
prolazni ton;
kratka napetost prije petog stepena;
dio hromatskog kretanja;
ton unutar kratke blues fraze.
U A blues skali posebno obrati pažnju na kretanje:
D → D♯ → E
odnosno:
4 → ♭5 → 5
Kada se blue note koristi bez osjećaja za smjer fraze, njena napetost može izgubiti efekat.
Od tehničke vježbe prema blues frazi
Osnovne vježbe služe za upoznavanje rasporeda tonova. One još nisu isto što i stvarna blues improvizacija.
Nakon što sigurno naučiš poziciju, sljedeći koraci mogu uključivati:
bendove;
vibrato;
slide;
hammer-on;
pull-off;
ritmičke pauze;
ponavljanje kratkih motiva;
kombinovanje mol pentatonske i blues skale.
Upravo te tehnike kasnije omogućavaju da tonovi skale počnu zvučati kao stvarne blues fraze, a ne kao tehnička vježba.
Zaključak
A blues skala sastoji se od tonova:
A – C – D – D♯ – E – G – A
Njena intervalna formula je:
1 – ♭3 – 4 – ♭5 – 5 – ♭7
Blues skala nastaje dodavanjem sniženog petog stepena mol pentatonskoj skali.
Taj dodatni ton naziva se blue note i daje skali karakterističnu napetost.
Nakon savladavanja osnovnog položaja i osnovnih vježbi, blues skala može se dalje razvijati kroz napredne sekvence, izražajne gitarske tehnike i stvarne blues fraze.