Dorski modus – građa, tonovi i osnovne vježbe na gitari

Dorski modus je drugi od sedam grčkih modusa i jedan je od najčešće korištenih modalnih obrazaca u jazzu, rocku, fusionu i tradicionalnoj muzici. Po zvuku je veoma sličan prirodnoj molskoj skali, ali se razlikuje u jednom važnom tonu koji mu daje otvoreniji i svjetliji karakter.

Za prvi primjer koristit ćemo D dorski modus, jer koristi iste tonove kao C-dur skala, ali ima tonalni centar na tonu D.

D dorski modus na gitari

Pokreni reprodukciju i prati kretanje tonova na vratu gitare.

Ako je za odabranu poziciju dostupan provjeren prstored, uključi opciju Prstored kako bi umjesto naziva tonova vidio kojim prstom lijeve ruke treba odsvirati pojedini ton.

0 – prazna žica · 1 – kažiprst · 2 – srednji prst · 3 – prstenjak · 4 – mali prst

 

Tonovi D dorskog modusa

D dorski modus sastoji se od tonova:

D – E – F – G – A – H – C

Dodavanjem tona D u sljedećoj oktavi dobijamo puni niz:

D – E – F – G – A – H – C – D

Primijetit ćeš da koristi potpuno iste tonove kao C-dur skala, ali je osnovni ton sada D.

Intervalna formula dorskog modusa

Formula dorskog modusa je:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – 6 – ♭7

U D dorskom modusu:

D = 1

E = 2

F = ♭3

G = 4

A = 5

H = 6

C = ♭7

Najvažnija osobina dorskog modusa je velika seksta (6).

Kako nastaje dorski modus?

Ako uzmemo C-dur skalu:

C – D – E – F – G – A – H

i počnemo je od drugog stepena:

D – E – F – G – A – H – C

dobijamo D dorski modus.

Dakle, nije promijenjen nijedan ton.

Promijenjen je samo tonalni centar.

Razlika između prirodnog mola i dorskog modusa

Na prvi pogled dorski modus veoma podsjeća na prirodnu molsku skalu.

Uporedimo ih.

Prirodni D-mol:

D – E – F – G – A – B♭ – C

Formula:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – ♭7

D dorski:

D – E – F – G – A – H – C

Formula:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – 6 – ♭7

Jedina razlika nalazi se u šestom stepenu.

Kod prirodnog mola:

♭6

Kod dorskog modusa:

6

Ta velika seksta daje dorskom modusu prepoznatljiv zvuk.

Karakter dorskog modusa

Dorski modus ima:

molsku tercu;

veliku sekstu;

malu septimu.

Zbog toga zvuči između dura i mola.

Nije toliko taman kao prirodni mol, ali nema ni potpuno vedar karakter durske skale.

Zbog tog balansa često se koristi za improvizaciju preko molskih akorda koji nemaju dominantnu funkciju.

Osnovne vježbe

Cilj osnovnih vježbi je upoznati raspored tonova dorskog modusa i naučiti čuti njegov karakteristični šesti stepen.

Počni sporijim tempom i uključi Loop.

Vježba 1 – uzlazno i silazno

Prvo odsviraj:

D – E – F – G – A – H – C – D

zatim:

D – C – H – A – G – F – E – D

Počni sa 60 BPM.

 

Vježba 2 – grupe od tri tona

Početak obrasca:

D – E – F

E – F – G

F – G – A

G – A – H

A – H – C

 

Vježba 3 – grupe od četiri tona

Početak obrasca:

D – E – F – G

E – F – G – A

F – G – A – H

G – A – H – C

 

Vježba 4 – terce

Početak obrasca:

D – F

E – G

F – A

G – H

A – C

 

Kako pravilno vježbati?

Obrati pažnju na:

pravilan prstored;

ravnomjeran ritam;

čistoću svakog tona;

osjećaj da je D osnovni ton.

Posebno pokušaj čuti razliku između:

H

i

B♭

Iako u D dorskom modusu nema tona B♭, korisno je odsvirati prirodni D-mol i zatim D dorski kako bi jasno čuo koliko velika seksta mijenja karakter skale.

Gdje se koristi dorski modus?

Dorski modus često se koristi u:

jazz improvizaciji;

blues-rocku;

fusion muzici;

funku;

tradicionalnoj keltskoj muzici;

filmskoj muzici.

Jedan je od najčešće korištenih modusa upravo zato što zadržava molski karakter, ali zvuči otvorenije od prirodnog mola.

Zaključak

D dorski modus sastoji se od tonova:

D – E – F – G – A – H – C – D

Njegova intervalna formula je:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – 6 – ♭7

Koristi iste tonove kao C-dur skala, ali ima tonalni centar na tonu D.

Najvažnija razlika u odnosu na prirodni mol je velika seksta, koja dorskom modusu daje njegov prepoznatljiv zvuk.

Nakon savladavanja osnovnog položaja i osnovnih vježbi, možeš nastaviti s učenjem sljedećeg modusa – Frigijskog modusa, koji ima potpuno drugačiji karakter zahvaljujući sniženom drugom stepenu.