Harmonijska molska skala – građa, tonovi i osnovne vježbe na gitari

Harmonijska molska skala nastaje izmjenom prirodne molske skale. Ima izraženiji osjećaj napetosti i snažnije kretanje prema osnovnom tonu, zbog čega ima važnu ulogu u molskoj harmoniji.

Za prvi primjer koristit ćemo A harmonijsku molsku skalu. Ona se od prirodne A-mol skale razlikuje u samo jednom tonu, ali ta promjena značajno utiče na njen zvuk i harmonijsku funkciju.

A harmonijska molska skala na gitari

Pokreni reprodukciju i prati kretanje tonova na vratu gitare.

Ako je za odabranu poziciju dostupan provjeren prstored, uključi opciju Prstored kako bi umjesto naziva tonova vidio kojim prstom lijeve ruke treba odsvirati pojedini ton.

0 – prazna žica · 1 – kažiprst · 2 – srednji prst · 3 – prstenjak · 4 – mali prst

 

Tonovi A harmonijske molske skale

Prirodna A-mol skala sastoji se od tonova:

A – H – C – D – E – F – G

Kod harmonijske molske skale sedmi stepen se povisuje.

Ton:

G

postaje:

G♯

Tako dobijamo A harmonijsku molsku skalu:

A – H – C – D – E – F – G♯ – A

Dakle, razlika između prirodnog i harmonijskog mola je samo u sedmom stepenu.

Prirodni A-mol:

A – H – C – D – E – F – G – A

Harmonijski A-mol:

A – H – C – D – E – F – G♯ – A

Iako je promijenjen samo jedan ton, zvučna razlika je veoma izražena.

Intervalna formula harmonijske molske skale

Intervalna formula harmonijske molske skale je:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – 7

U A harmonijskoj molskoj skali:

A = 1
H = 2
C = ♭3
D = 4
E = 5
F = ♭6
G♯ = 7

Za razliku od prirodne molske skale, sedmi stepen više nije snižen.

Prirodna molska skala:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – ♭7

Harmonijska molska skala:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – 7

Zašto se povisuje sedmi stepen?

U prirodnom A-molu sedmi stepen je ton G.

Između tonova:

G → A

nalazi se cijeli stepen.

Kada ton G povisimo na G♯, dobijamo:

G♯ → A

između kojih se nalazi samo polustepen.

Zbog toga G♯ ima snažnu težnju prema osnovnom tonu A.

Takav sedmi stepen naziva se vođica.

Vođica stvara osjećaj napetosti i prirodno vodi prema tonici.

U A harmonijskom molu:

G♯ → A

predstavlja jedno od najvažnijih kretanja skale.

Kako se gradi harmonijska molska skala?

Najjednostavnije je krenuti od prirodne molske skale.

Prirodna molska skala:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – ♭7

Povisimo sedmi stepen:

♭7 → 7

Dobijamo:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – 7

U A-molu:

A – H – C – D – E – F – G

Povisimo G na G♯:

A – H – C – D – E – F – G♯

Raspored cijelih stepena i polustepena

Harmonijska molska skala ima karakterističan raspored intervala:

cijeli – poluton – cijeli – cijeli – poluton – povećana sekunda – poluton

Kraće:

C – P – C – C – P – P2 – P

U A harmonijskom molu:

A → H = cijeli stepen
H → C = polustepen
C → D = cijeli stepen
D → E = cijeli stepen
E → F = polustepen
F → G♯ = povećana sekunda
G♯ → A = polustepen

Upravo interval između:

F → G♯

daje harmonijskoj molskoj skali jedan od njenih najprepoznatljivijih zvučnih elemenata.

Povećana sekunda

Između šestog i sedmog stepena harmonijske molske skale nalazi se povećana sekunda.

U A harmonijskom molu to je:

F → G♯

Na gitari taj interval obuhvata tri polustepena.

Zvučno je jednak maloj terci, ali se teorijski ne zapisuje kao mala terca jer tonovi F i G predstavljaju susjedne stepene skale.

Ovaj veći razmak unutar skale jedan je od razloga zbog kojih harmonijska molska skala zvuči drugačije od prirodne molske skale.

Harmonijski mol i dominantni akord

Povišeni sedmi stepen ima važnu harmonijsku funkciju.

U prirodnom A-molu peti stepen daje akord:

E-mol: E – G – H

Ali kada koristimo ton G♯ iz harmonijske molske skale, dobijamo:

E-dur: E – G♯ – H

ili dominantni septakord:

E7: E – G♯ – H – D

Akord E7 ima snažnu težnju prema A-molu.

Zato je kretanje:

E7 → Am

jedno od najvažnijih harmonijskih kretanja u tonalitetu A-mola.

Upravo je potreba za snažnijom dominantom jedan od glavnih razloga za upotrebu harmonijske molske skale.

Osnovne vježbe

Cilj osnovnih vježbi je upoznati karakterističan raspored tonova harmonijske molske skale.

Posebnu pažnju obrati na:

F → G♯

i:

G♯ → A

Počni sporijim tempom i uključi Loop.

Vježba 1 – uzlazno i silazno

Skala se prvo svira od osnovnog tona A prema višem A:

A – H – C – D – E – F – G♯ – A

Zatim se vraća u suprotnom smjeru:

A – G♯ – F – E – D – C – H – A

Počni sa 60 BPM.

 

Pažljivo slušaj završno kretanje:

G♯ → A

Pokušaj čuti kako ton G♯ stvara napetost koja se razrješava dolaskom na A.

Vježba 2 – grupe od tri tona

Tonovi se sviraju u grupama od tri, a početak svake nove grupe pomjera se za jedan ton skale.

Početak obrasca:

A – H – C

H – C – D

C – D – E

D – E – F

E – F – G♯

F – G♯ – A

 

Posebno obrati pažnju na grupe koje sadrže tonove F i G♯.

Vježba 3 – grupe od četiri tona

Sljedeća vježba koristi grupe od četiri uzastopna tona.

Početak obrasca:

A – H – C – D

H – C – D – E

C – D – E – F

D – E – F – G♯

E – F – G♯ – A

 

Ova vježba pomaže da karakteristični interval između šestog i sedmog stepena postane prirodan dio kretanja kroz skalu.

Vježba 4 – terce

Kod ove vježbe preskačemo svaki drugi stepen skale.

Obrazac je:

1 – 3

2 – 4

3 – 5

4 – 6

5 – 7

U A harmonijskoj molskoj skali:

A – C

H – D

C – E

D – F

E – G♯

 

Posebno poslušaj:

E → G♯

To je velika terca i upravo ona gradi durski dominantni akord E unutar tonaliteta A-mola.

Kako pravilno vježbati?

Počni tempom na kojem možeš jasno kontrolisati svaki ton.

Obrati pažnju na:

Prstored – veći razmak između F i G♯ može zahtijevati pažljiviji položaj lijeve ruke.

Ritam – povećana sekunda mora ostati ritmički jednaka ostalim intervalima. Veći fizički razmak između tonova ne znači da između njih treba napraviti dužu pauzu.

Čistoću tona – svaki ton treba biti jasno odsviran.

Vođicu – pokušaj čuti napetost tona G♯ i njegovo razrješenje u A.

Ne ubrzavaj preko povećane sekunde

Kod harmonijske molske skale početnici često naprave ritmičku grešku na prijelazu:

F → G♯

Pošto je razmak između tonova veći, ruka mora napraviti veći pokret. Zbog toga se taj dio ponekad nesvjesno uspori.

Vježbaj ga uz metronomski puls i nastoj da svaki ton ostane ritmički jednak.

Cilj nije samo zapamtiti tonove skale nego razviti ravnomjerno kretanje kroz njen karakteristični intervalski raspored.

Prirodni ili harmonijski mol?

Prirodni A-mol:

A – H – C – D – E – F – G – A

Harmonijski A-mol:

A – H – C – D – E – F – G♯ – A

Razlika je samo u sedmom stepenu:

G → G♯

Ali ta promjena stvara:

vođicu prema tonici;

snažniji dominantni akord;

karakteristično kretanje E7 → Am;

povećanu sekundu između šestog i sedmog stepena.

Zato harmonijska molska skala ima posebno važnu ulogu u molskoj harmoniji.

Zaključak

A harmonijska molska skala sastoji se od tonova:

A – H – C – D – E – F – G♯ – A

Njena intervalna formula je:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – 7

Nastaje iz prirodne molske skale povisivanjem sedmog stepena.

Povišeni sedmi stepen stvara vođicu prema tonici i omogućava snažnu dominantnu funkciju, kao u kretanju:

E7 → Am

Nakon savladavanja osnovnog položaja i osnovnih vježbi, harmonijska molska skala može se dalje razvijati kroz složenije sekvence, arpeggia, povezivanje pozicija i primjenu preko dominantnih akorda u molskom tonalitetu.