Prirodna molska skala – građa, tonovi i osnovne vježbe na gitari

Prirodna molska skala jedna je od najvažnijih skala u muzici. U odnosu na dursku skalu ima tamniji i ozbiljniji karakter, a koristi se u velikom broju muzičkih stilova.

Za prvi primjer koristit ćemo A-mol skalu, jer ne sadrži povisilice ni snizilice i sastoji se od istih tonova kao C-dur skala, ali ima drugi osnovni ton.

A-mol skala na gitari

Pokreni reprodukciju i prati kretanje tonova na vratu gitare.

Ako je za ovu poziciju dostupan provjeren prstored, uključi opciju Prstored kako bi umjesto naziva tonova vidio kojim prstom lijeve ruke treba odsvirati pojedini ton.

0 – prazna žica · 1 – kažiprst · 2 – srednji prst · 3 – prstenjak · 4 – mali prst

 

Tonovi A-mol skale

Prirodna A-mol skala sastoji se od tonova:

A – H – C – D – E – F – G

Dodavanjem tona A u sljedećoj oktavi završavamo puni niz skale:

A – H – C – D – E – F – G – A

A-mol je posebno pogodan za razumijevanje prirodne molske skale jer, kao i C-dur, ne sadrži povisilice ni snizilice.

Iako C-dur i A-mol koriste iste tonove, ne zvuče isto. Razlog je u tome što imaju različit osnovni ton i drugačiji odnos ostalih tonova prema tonalnom centru.

Kod C-dura osnovni ton je C.

Kod A-mola osnovni ton je A.

Intervalna formula prirodne molske skale

Intervalna formula prirodne molske skale je:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – ♭7

U A-mol skali:

A = 1
H = 2
C = ♭3
D = 4
E = 5
F = ♭6
G = ♭7

Osmi ton je ponovljeni osnovni ton A u sljedećoj oktavi.

Upravo su sniženi treći, šesti i sedmi stepen najvažnije razlike u odnosu na dursku skalu.

Kako se gradi prirodna molska skala?

Prirodna molska skala gradi se prema rasporedu cijelih stepena i polustepena:

cijeli – poluton – cijeli – cijeli – poluton – cijeli – cijeli

Kraće zapisano:

C – P – C – C – P – C – C

Ako krenemo od tona A:

A → H = cijeli stepen
H → C = polustepen
C → D = cijeli stepen
D → E = cijeli stepen
E → F = polustepen
F → G = cijeli stepen
G → A = cijeli stepen

Tako dobijamo:

A – H – C – D – E – F – G – A

Polustepeni se u prirodnoj molskoj skali nalaze između:

2. i 3. stepena

i:

5. i 6. stepena

U A-molu to su:

H → C

i:

E → F

Odnos C-dura i A-mola

C-dur i A-mol sadrže potpuno iste tonove:

C-dur: C – D – E – F – G – A – H

A-mol: A – H – C – D – E – F – G

Takve skale nazivaju se relativnim skalama.

C-dur je relativni dur A-mola, dok je A-mol relativni mol C-dura.

Iako koriste isti skup tonova, njihov tonalni centar nije isti. Ako melodija i harmonija stvaraju osjećaj završetka i stabilnosti na tonu C, muzika će imati durski karakter. Ako se tonalni centar nalazi na tonu A, isti tonovi mogu stvoriti molski karakter.

Osnovne vježbe

U osnovnim vježbama cilj je upoznati raspored tonova prirodne molske skale i razviti sigurno kretanje kroz poziciju.

Počni sporijim tempom i uključi Loop.

Brzinu povećavaj tek kada vježbu možeš odsvirati čisto i ravnomjerno.

Vježba 1 – uzlazno i silazno

Skala se prvo svira od osnovnog tona A prema višem A:

A – H – C – D – E – F – G – A

Zatim se vraća u suprotnom smjeru:

A – G – F – E – D – C – H – A

Počni sa 60 BPM.

 

Cilj nije što prije odsvirati skalu, nego razviti ravnomjerno kretanje i sigurne prijelaze između tonova.

Vježba 2 – grupe od tri tona

U ovoj vježbi tonovi se sviraju u grupama od tri, a svaka nova grupa počinje na sljedećem stepenu skale.

Obrazac je:

1 – 2 – 3

2 – 3 – 4

3 – 4 – 5

4 – 5 – 6

5 – 6 – 7

U A-mol skali:

A – H – C

H – C – D

C – D – E

D – E – F

E – F – G

 

Pokušaj čuti početak svake nove grupe, ali zadrži ravnomjeran ritam tokom cijele vježbe.

Vježba 3 – grupe od četiri tona

Ova vježba koristi grupe od četiri uzastopna tona.

Obrazac je:

1 – 2 – 3 – 4

2 – 3 – 4 – 5

3 – 4 – 5 – 6

4 – 5 – 6 – 7

U A-mol skali:

A – H – C – D

H – C – D – E

C – D – E – F

D – E – F – G

 

Duže sekvence zahtijevaju veću koncentraciju i pomažu da se skala prestane doživljavati samo kao jednostavno kretanje od najnižeg prema najvišem tonu.

Vježba 4 – terce

Kod ove vježbe preskačemo svaki drugi ton skale.

Obrazac je:

1 – 3

2 – 4

3 – 5

4 – 6

5 – 7

U A-mol skali:

A – C

H – D

C – E

D – F

E – G

 

Ova vježba pomaže u razvijanju osjećaja za intervale i predstavlja važan korak prema slobodnijem korištenju tonova skale.

Kako pravilno vježbati?

Počni tempom na kojem možeš kontrolisati svaki ton.

Obrati pažnju na:

Prstored – koristi pravilan raspored prstiju kada je prikazan.

Ritam – svaki ton treba biti odsviran ujednačeno.

Čistoću tona – izbjegavaj neželjeno dodirivanje susjednih žica.

Tonalni centar – pokušaj čuti ton A kao osnovni ton skale.

Kada vježbu možeš nekoliko puta ponoviti bez greške, povećaj tempo za mali broj BPM-a.

C-dur ili A-mol?

Jedna od najvažnijih stvari koje početnik treba razumjeti jeste da isti tonovi ne moraju uvijek stvarati isti muzički osjećaj.

C-dur i A-mol koriste iste tonove, ali:

C-dur ima C kao tonalni centar.

A-mol ima A kao tonalni centar.

Zato je korisno odsvirati C-dur skalu, a zatim A-mol skalu i pažljivo slušati razliku u osjećaju završetka i stabilnosti.

Zaključak

Prirodna A-mol skala sastoji se od tonova:

A – H – C – D – E – F – G – A

Njena intervalna formula je:

1 – 2 – ♭3 – 4 – 5 – ♭6 – ♭7

a raspored cijelih stepena i polustepena:

cijeli – poluton – cijeli – cijeli – poluton – cijeli – cijeli

A-mol je relativni mol C-dura. Obje skale koriste iste tonove, ali imaju različit tonalni centar i drugačiji muzički karakter.

Nakon savladavanja osnovnog rasporeda tonova i osnovnih vježbi, prirodna molska skala može se dalje razvijati kroz složenije sekvence, intervalske obrasce, promjene smjera i povezivanje različitih pozicija na vratu gitare.